Na polju medijskih sloboda u Crnoj Gori gotovo da se ništa ne mijenja godinama i neće biti bolje dok se ne promijeni stav vlasti i opozicije da mediji i novinari nijesu državni neprijatelji ako svoj posao obavljaju časno i profesionalno, ocijenili su sagovornici „Dana“ povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija. Prema ocjeni medijskih poslenika, za stanje na polju medijskih sloboda odgovorni su i sami mediji koji, kako je ocijenjeno, treba prvi da se bore za veće slobode, ali i snose odgovornost za objavljeno.
Generalni direktor Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Andrijana Kadija ocijenila je da novinari sami treba da se bore za slobodu medija.
– Generalno, mislim da je novinar slobodan onoliko koliko je slobodan kao čovjek i da nam se niko drugi ne može boriti za slobodu medija do mi sami. Svakako da treba da regulišemo našu slobodu i ona zakonski jeste regulisana, ali je praksa sasvim drugačija. Onoliko koliko su krivi oni koji su dužni da nam stvore uslove, za tu praksu smo krivi i mi sami – ocijenila je Kadija za „Dan“. Smatra da mediji ne treba da zloupotrebljavaju slobodu. – Neki mediji upravo to čine i na taj način ugrožavaju profesiju. Profesionalizacija je nešto što treba da nas dovede do slobode medija – naglasila je ona.
Izvršni direktor Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milka Tadić Mijović ocijenila je da se ništa nije promijenilo sve ove godine otkad, kako je konstatovala, sloboda medija pada u Crnoj Gori. Ona prepoznaje dva problema.
– Svi slučajevi, od ubistva Duška Jovanovića, kao i ostali napadi na novinare, još nijesu riješeni. Moguće i da nikada i neće biti riješeni jer vjerovatno neke moćne strukture stoje iza svega toga. To je prvi problem. Drugi problem su socio-ekonomski pritisci na medije koji nijesu poslušnici i koji ne podržavaju ovu vlast. Kritički mediji su izloženi jakim ekonomskim pritiscima tako da je njihov opstanak doveden u pitanje – upozorila je Tadić Mijovićeva, ističući da su u privilegovanoj poziciji oni mediji koji nemaju takav odnos prema vlasti.
Naglašava da sve međunarodne organizacije iz godine u godinu ocjenjuju da je loše stanje kad su u pitanju medijske slobode u Crnoj Gori, dodajući da vlast očito ne želi da to promijeni.
– Mediji su kontrolori vlasti, a njima ne odgovara kontrola – smatra ona.
Tadić Mijovićeva je ukazala na primjer javnog servisa iz čijeg su Savjeta, kako je dodala, razriješeni ljudi koji su „djelovali samostalno“, a „dovedeni poslušnici“. Ti članovi su, kako je saopštila, smijenjeni, iako su međunarodne instutucije apelovale na očuvanje nezavisnosti RTCG.
– Postavljeni poslušnici sad sebi daju za pravo da prebrojavaju „neprijatelje“, „izdajnike“ države – naglasila je Tadić Mijovićeva.
Izvršni direktor portala Kafe del Montenegro Boris Darmanović ocijenio je da mediji generalno nijesu odoljeli društvenim anomalijama i podjelama. On ističe da umjesto da imamo više medija koji se trude da budu objektivni, na sceni u Crnoj Gori, a i globalno, najveću snagu, kako cijeni, imaju mediji koji su advokati jedne politike. Naglašava da se bliže dvije decenije 21. vijeka koje su, kako poručuje, daleko od onoga što su bila očekivanja kada se ulazilo u ovaj vijek, naročito, kako je rekao, kada se govori o medijima.
– Teorija medija daleko je od njene prakse i danas se podrazumijeva da medij zastupa jedan politički blok. Kada pogledate najveće svjetske medije i najpoznatije brendove jasno je da su i oni advokati neke od političkih struja i da to rade žestoko, bilo da se radi o liberalnim, demokratskim ili konzervativnim grupama. Čak su danas SAD i Rusija jasan primjer toga, bez obzira na to što se ovdje jedna zemlja smatra demokratskom. Naravno, gore je u Crnoj Gori gdje su medijske podjele više nego jasne, a novinarski potencijal zbog malog tržišta na još nižem nivou – kazao je Darmanović za „Dan“. On ističe da ne brine samo to, već i neuspjeli pokušaji „politički neutralnih medija da nađu svoje masovno tržište“.
– Malo je ko očekivao da će 2018. godine neutralni mediji morati da budu oni koji traže tržišne niše, a politički opredijeljeni oni koji uzimaju najveće tržišne kolače. Ko je tu zaista kriv, mediji ili društvo i njegove elite, bila bi odlična tema kojoj bi trebalo posvetiti preostale dvije godine ove decenije. Razočarava me uvjerenje da Evropa ni sebi ni nama u ovome ne može mnogo pomoći – naglasio je Darmanović.
Sve što o slobodi medija u Crnoj Gori pričaju ljudi kojima je zaista stalo do toga neće imati velikog efekta sve dok se ne promijeni sadašnji stav vlasti i dobrog dijela opozicije da su novinari i mediji, koji se trude da svoj posao obavljaju kako im profesionalna čast nalaže, neprijatelji države ili neke od nacionalnih, vjerskih ili političkih grupa, a ne jedan od stubova svakog demokratskog društva, ocijenio je glavni i odgovorni urednik dnevnika „Vijesti“ Mihailo Jovović. On je za „Dan“ kazao da tome ne doprinosi ni veliki broj onih koji se predstavljaju kao mediji i novinari „iako im je profesija najmanje važna, a stubovi su sadašnje vlasti i njoj uslužne opozicije“.
– Problem je i što većina građana Crne Gore ne mari za slobodu medija i novinara, jer vole da čitaju, slušaju i gledaju ono što misle. Tako je već decenijama, ali profesionalni mediji i novinari nemaju kud, već da nastave kao i do sada, to je jedino što imaju – zaključio je Jovović.A.O.


Predstoji veliki posao

Glavni i odgovorni urednik Televizije „Prva“ Sonja Drobac smatra da predstoji veliki posao medijskim poslenicima, ali i državnim institucijama, medijskim organizacijama i svima onima koji bi, kako je rekla, mogli da doprinesu jačanju i širenju prostora za medijske slobode. Ona je istakla da su medijske slobode tema na kojoj treba ozbiljno da se radi, dodajući da one podrazumijevaju i odgovornost medija za napisano i objavljeno.
– Čini mi se da medijske slobode idu ukorak sa slobodom govora i odgovornosti medija za izgovoreno – ocijenila je ona.
Komentarišući izvještaje međunarodnih organizacija i institucija, koje upozoravaju na ugroženost slobode medija u Crnoj Gori, Drobac kaže da takve analize treba razlikovati, ocijenivši da postoje one koje su relevantne i ozbiljno urađene i one koje su „prilično ofrlje napisane“.
– I to mene brine. Nedavno sam imala jedan kritički osvrt na izvještaj ODIHR-a povodom izbora u dijelu koji se odnosi na medije. Urađen je prilično ofrlje, nažalost, i apsolutno zaslužuje da se međunarodni posmatrači u segmentu medija vrate na dopunski izvještaj i da ga makar elementarno korektno i tačno napišu – smatra ona.
Govoreći o poslednjem izvještaju Evropske komisije, Drobac dodaje da joj se čini da je sve, pa i medijski segment, pod kapom 2025. godine, te da misli da priča oko javnog servisa nije potpuno tačno napisana.